Loparski maškari

Tradicija maškara duga gotovo dva stoljeća

Tradicija loparskih maškara seže unatrag gotovo stoljeće i pol odnosno dva stoljeća. Nekada su u maškaranoj povorci sudjelovali samo neoženjeni mladići, danas pak ima i oženjenih muškaraca kao i očeva i sinova.

Loparski maškari uvršteni na listu nematerijalnih kulturnih dobara

Loparski maškari od nedavno su uvršteni na listu nematerijalnih kulturnih dobara što ukazuje na iznimnu važnost ovog jedinstvenog povijesnog, kulturnog i etnografskog običaja za Lopar i za otok Rab. 

Maškare nekada tjerale zle sile, danas njegovateljice tradicije

Maškare su u svojim začecima imale ulogu tjeranja negativnih sila dok danas predstavljaju njegovanje tradicije i običaja kroz zajedništvo cijelog mjesta. Predstavljaju svojevrstan šaroliki običajni igrokaz kroz uključenje svih žitelja mjesta podijeljenih još od povijesti na Samorčane (žitelji koji žive sjeverno od središta Lopara, “vazmorac”) i Sajužane (žitelji koji žive na južnom dijelu Lopara “vazjugo”). 

Unificirana odjeća maškara

Loparske maškare karakterizira odjevni prikaz koji se sastoji od bijelih hlača i bijele košulje, kravate, crne halje i cipela, zvončića oko pasa, štapa od željezne šipke, vizera na licu i jedinstvenog raskošnog šarolikog klobuka. 

Raskošni klobuk priča je za sebe

Vizualni izričaj klobuka predstavlja središnju točku Loparskih maškara. Njegova izrada zahtijeva mnogo strpljenja, a sam klobuk se izrađuje od šablonske kartonske osnove na koju se s prednje i stražnje strane lijepe sličice ljubavne tematike, najčešće golih žena. S prednje strane lijepe se ofarbano kokošje ili pijetlovo perje dok sa stražnje strane raskošno paunovo perje. Na diži sa stražnje strane vješa se marama koja se u Loparu za tu prigodu naziva francuski facol i kurdelice. Naziv vjerojatno vuče podrijetlo od marama kojih nije bilo lako pribaviti, a najvjerojatnije su ih donosili muškarci s plovidbe iz dalekih zemalja u koja su odlazili u potrazi za radom.

Obilazak mjesta uz iće, piće i pjesmu

Sama maškarana loparska povorka, prije započinjanja obilaska mjesta, podiže svoje barjake dan prije mesopusta. Samorčani podižu svoju na Melu dok Sajužani svoju na Mućelu. Ujutro na dan povorke svaka maškarana skupina okuplja se kraj svog barjaka te kreće u obilazak mjesta prema centru Lopara formirani u grupe. Posjet maškara kućanstvima predstavlja izraz poštovanja prema domaćinima, a domaćini ih dočekuju sa pripremljenim tradicionalnim jelima i okrijepom. Svaki posjet Loparskih maškara obilježen je pjesmom te međusobnom običajnom interakcijom.