Rapska fjera

 

Rapska fjera

 
Otok Rab
 

Rapska fjera prvi je i najveći srednjovjekovni festival u Hrvatskoj u kojem sudjeluje više od 700 kostimiranih sudionika razmještenih u stotinjak radionica. Povijesna jezgra Raba pretvara se tada u svjetsku srednjovjekovnu pozornicu.

Povratak u Srednji vijek

Rabska fjera prvi je i najveći srednjovjekovni festival u Hrvatskoj koja svoje povijesno utemeljenje vuče iz davne 1364. godine. Na ovoj srednjovjekovnoj manifestaciji sudjeluje više od 700 kostimiranih sudionika smještenih u stotinjak radionica diljem grada. Povijesna jezgra Raba pretvara se tada u svjetsku srednjovjekovnu pozornicu pučkog spektakla u kojoj se oživljava srednjovjekovni način života uprizorenjem mnogobrojnih starinskih zanata.

Svečano trodnevlje Rapske fjere oživljava srednjovjekovni Rab

Obnovljene svečanosti slave se tri dana: otvaranjem 25. srpnja na blagdan sv. Jakova, 26. srpnja na blagdan sv. Ane, i završavaju u ponoć 27. srpnja na blagdan sv. Kristofora. Sama ceremonija otvorenja “Rabske fjere” veličanstven je spektakl, a priredba započinje okupljanjem svih kostimiranih sudionika na Gornjoj ulici u Rabu. Oni se zatim u povorci spuštaju gradskim stubištem ”Bobotinama” do Trga sv. Kristofora, odnosno srednjovjekovnog “Varoša”. Rapski knez srednjovjekovnim Ukazom proglašava “Rabsku fjeru” otvorenom čime se vrata grada otvaraju za sve posjetitelje i započinje sveopće veselje. Zatim slijedi svečana povorka predvođena Heraldom i Rapskim vitezovima samostreličarima, kneza u pratnji gradskog plemstva i vlastele. Njima se priključuju počasni gosti i gosti iz prijateljskih gradova, rapski zanatlije, obrtnici, trgovci, umjetnici, zabavljači i žongleri koji kreću Srednjom ulicom prema gradskoj Loži gdje se svi upisuju u knjigu “Rapske fjere”. Plemstvo zatim nastavlja obilazak srednjovjekovnog grada, a ostali sudionici u radionicama raspoređenim po trgovima, ulicama i dvorištima najstarijeg dijela grada – Kaldanca, uz svjetlost baklji započinju s radom.

Rapske viteške igre

Centralni događaj, ujedno i završnicu Fjere, predstavljaju Rapske viteške igre. Na sam dan Sv. Kristofora, 27. srpnja, rapski vitezovi paradiraju gradom uz zvuke bubnjeva i fanfara te se u konačnici nadmeću u gađanju izvornim tvrđavskim samostrelom. Pobjednik viteških igara na kraju biva i nagrađen. Spuštanjem fjerske zastave i pucnjem topa službeno završavaju viteške igre, a vatrometom u ponoć, simbolično se označava povratak u sadašnjost.

Veliko hvala svim sudionicima ovog spektakla

U spomenute dane povijesna jezgra Raba vraća se u srednji vijek zahvaljujući vrijednom angažmanu rapskih udruga i svih žitelja otoka Raba, kao i prijatelja iz Republike San Marina te ostalih prijateljskih gradova. Rapska fjera kao prva i najveća srednjovjekovna manifestacija u Hrvatskoj, uvelike je prepoznata te je postala okosnica dolaska turista na otok. Svrstava se u “Turistički događaj godine” te biva pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske.

O povijesnom utemeljenju Rabske fjere

Godine 1358., nakon dvogodišnjeg rata i poraza, Venecija je Dalmaciju prepustila ugarsko-hrvatskom kralju Ljudevitu I. Anžuvincu.  Rabljani su se nakon toga u Zadru poklonili novom kralju i zavjetovali mu se na vjernost, a on je obećao da će im priznati privilegije veće od onih što su ih imali pod Mlečanima, pa su ga slavili kao oslobodioca. U njegovu čast uveli su sedmodnevne općinske svečanosti. U počast Ljudevitu I. Anžuvincu, te na svetu uspomenu i čast Sv. Kristoforu, Veliko je vijeće Grada Raba 21. srpnja 1364. godine donijelo posebnu odredbu kojom se u Rabu najsvečanije slave 09. svibnja,  Dies Victoraie (Dan pobjede), kada je Rab zagovorom v. Kristofora 1075. godine oslobođen od Normana, i 27. srpnja, Dies Natalis, dan mučeničke smrti sv. Kristofora, zaštitnika Raba, a koji Crkva slavi kao rođendan – dan kada je rođen za nebo.

Posebna pravila u vrijeme Fjere

Za vrijeme općinskih javnih svečanosti tempus feriarum sud u gradu nije radio, dužnici sa sela petnaest dana slobodno su smjeli u Rab i iz Raba jer se nije smjela krojiti pravda niti progoniti dužnici, pa su tako Gradska vrata za sve bila otvorena. Ovakve su se svečanosti, uz manje prekide, održavale od 1364. do 1852. Te godine ukinuo ih je krčki biskup, jer je ponašanje ljudi na igrama izmaklo kontroli. Ali narod je i dalje dolazio u grad na blagdane sv. Jakova 25. srpnja, sv. Ane 26. srpnja i sv. Kristofora 27. srpnja. Ove su svečanosti više nalikovale na sajam kojega je  stanovništvo grada nazvalo talijanskim nazivom fjera. Običaj se zadržao do pedesetih godina 20. stoljeća, a onda je nestao. Svečanosti su ponovno obnovljene 2002. kao folklorna manifestacija, a od 2003. godine dobile su službeni naziv “Rabska fjera”.

 

Galerija Fotografija

 

Lokacija