Srednja ulica
Srednja ulica bila je glavna i najšira ulica u gradu tzv. decumanus maximus. Predstavljala je središnju dinamičnu os grada ispunjenu merkantilnim i ostalim javnim sadržajima još od antičkog razdoblja. Uzduž Srednje ulice dominiraju vlastelinske palače izgrađene mahom u drugoj polovici XV. st., često pregrađivane naslijeđene starije građevine i sklopovi. Spomena su vrijedne palače Marinelis, Spalatin i Benedeti sa slikovitim nadvisivanjem...
Gornja ulica
Oko primata stoljećima se spore Srednja i Gornja ulica. Gornja ulica, shodno sakralnim građevinama koje su na njoj podignute, postaje značajnija s pojavom kršćanstva kao službene religije već u 4. st. i to ostaje sve do 19. st. Te su građevine podizane na mjestima značajnih javnih ili kulturnih rimskih spomenika važnih u životu antičkoga grada. Neki istraživači smatrali su da je Gornja ulica tada bila glavnom gradskom osovinom. Kontinuitet...
Donja ulica
Donja ulica protezala se neposredno uz emporij, trgovačko središte grada, i bila je ispunjena luci prilagođenim sadržajima koji od srednjeg vijeka zamjenjuju stambeni. Donja je ulica nastala širenjem skladišta prema morskoj obali u 14. i 15. stoljeću, dok je prije toga ondje bila morska obala. Nasipana obala postaje skladišni prostor povećanog grada Raba.U podrumske prostore palače Marinellis u Srednjoj ulici, gdje je bilo smješteno...
Ulice
Tri žile kucavice grada Raba
Tri uzdužne ulice, koje svojim nazivima već puno govore o sebi, Gornja, Srednja i Donja, protežu se cijelim poluotokom i prilagođavaju se njegovom presjeku. Ulice se spuštaju od strmih litica na jugu s pogledom na pučinu do niske, gradske luke na sjeveru. Spojene su nizom poprečnih stubišta od kojih je samo jedno u obliku rampe, a koje se u srednjovjekovnim dokumentima nazivaju ruge. Na otprilike polovici poluotoka nalazi se ta jedina poprečna ulica bez stepeništa koja spaja Srednju i Gornju ulicu, također opisnog naziva “liša ulica”, tj. ulica bez prepreka.
