Rapske klape

Klapsko pjevanje uvršteno je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine, a odlikuje je višeglasna a capella vokalna izvedba. Klapsko pjevanje vuče svoju tradiciju iz mediteranskog kulturnog kruga tj. malenih mjesta uz more i na otocima.

Pjevanje mediteranskog kulturnog kruga

Klapsko pjevanje vuče tradiciju iz mediteranskog kulturnog kruga te malenih priobalnih i otočnih mjesta gdje se okupljalo muško društvo uz pjesmu, uglavnom bez instrumenata. Tematika klapskih pjesama vezana je uz more, ljubav i mediteranski način života. Danas je klapsko pjevanje znatno otvorenija forma te nije nikakva rijetkost slušati ženske odnosno mješovite klape.

Klapsko pjevanje uvršteno na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine

Klapsko pjevanje uvršteno je na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine 2012. godine. Na UNESCO-ovu listu uvrštena je ona izvorna, tradicionalna klapska pjesma koju odlikuje višeglasna a capella vokalna izvedba, a ne njena komercijalna tj. estradna inačica.  

Liturgijski utjecaj na klapsko pjevanje

Ono najstarije, tradicionalno pjevanje povezano je uz crkveno-pučko pjevanje. Nakon mise grupe momaka odlazile su u konobe ili su se okupljale na trgovima gdje su pjevali na isti način na koji su pjevali u crkvi.

Bogata rapska klapska scena

Klapska pjesma u Rabu ima stoljetno stanište te je s ostalim dalmatinskim gradovima subaštitnik istog glazbenog izričaja, koji korijene ima u crkvenom pjevanju. Baštinici klapske pjesme - klape na Rabu djeluju organizirano od 60-tih godina prošlog stoljeća. Danas na Rabu djeluju klape Anima Arabe (ž), Sozal (ž), Užanca (ž), Eufemija (m), Krijanca (m) i Rab (m), te Mješoviti pjevački zbor “Refuli”. Klape tradicionalno organiziraju dva koncerta u rapskoj katedrali - jedan za vrijeme Božića i Nove godine, i drugi za vrijeme korizme i Uskrsa kada izvode prigodni religiozni, ali i svjetovni repertoar. Od 2008. godine na Rabu se održava smotra klapa “Rapske vedute” koju organizira Pučko otvoreno učilište Rab, na inicijativu umjetničkog kreatora, maestra Ljube Stipišića Delmate.