Rapske viteške igre

Viteški turnir rapskih samostreličara natjecanje je u gađanju izvornim srednjovjekovnim obrambenim samostrelom i predstavlja središnji dio Rapske fjere. Okupljeno mnoštvo uz uzdahe prati svaku odapetu strijelu prema meti.

Pravi pravcati viteški turnir

Viteški turnir rapskih samostreličara natjecanje je u gađanju izvornim srednjovjekovnim tvrđavskim samostrelom i predstavlja središnji dio Rapske fjere. Igre se održavaju četiri puta godišnje: 9. svibnja na Dan Grada Raba, 30. svibnja na Dan državnosti, u periodu Rapske fjere 27. srpnja tj. na dan sv. Kristofora i 15. kolovoza na blagdan Velike Gospe.

O samostrelu i strijeli

Samostrel je težak od 18 do 25 kg, a samostreličari njime gađaju metu u obliku čahure zvane tuljak s udaljenosti od 36,5 metara. Strijela teži 0,15 kg. Radi se o vrlo moćnom oružju, tzv. obrambenom, tvrđavskom samostrelu. Sila iz nategnutih struna, ovisno o samostrelu, iznosi 800 do 900 kg potiska, a brzina strijele kod izbačaja iznosi impozantnih 80 m/s tj. gotovo 300 km/h. Samostreli su izrađeni na temelju originalnih nacrta uz pomoć prijatelja iz Republike San Marino, Federazione Balestrieri Sammarinesi.

Viteške igre održavaju se uz stroga pravila

Obnovljene viteške igre u danima Rabske fjere započinju okupljanjem samostreličara, fanfarista i zastavničara te plemstvom u plemićkim odorama. Povorka uz zvuke trublja i snažno bubnjanje bubnjara kreće prema Katedrali. Tamo ih dočekuje svećenik, podijeli im blagoslov, a natjecateljima poželi sportsku sreću. Iz Katedrale sudionici kreću prema trgu Varošu. Igre počinju kad sud odredi pravila i knez da dopuštenje za početak. Pobjednik turnira u strijeljanju iz samostrijela dobiva nagradu zvanu „Felix“. Najbolji strijelac dobiva i kopiju male amforice „Felix Arba“, a njegovo ime se trajno upisuje u Kroniku Rapskih viteških igara. 

Kada natjecanje završi slikovita povorka kreće prema Kneževoj palači. Spuštanjem zastave i udarom topa službeno završavaju Rapske viteške igre. Običaj je da se točno u ponoć upriliči vatromet koji simbolično označava povratak u sadašnjost i završetak trodnevnih svečanosti “Rapska fjera”.

Povijesno utemeljenje Rapskih viteških igara

Veliko je vijeće Grada Raba, 21. srpnja 1364., donijelo odluko o uspostavi natjecanja plemića i pučana u strijeljanju samostrelom – Rapske viteške igre. O Viteškim igrama na Rabu u 14. stoljeću nema mnogo povijesnih izvora. Zabilježeno je da je odluku o prvim igrama (vježbama) donijelo Gradsko vijeće, ali se ne navodi potvrda o kontinuiranom održavanju i pravilima igara. Poznato je da su se zajedno natjecali plemići i pučani te da je najboljem strijelcu pripala nagrada od 100 libara malih. Prije igara gradom se u ophodu nosila škrinjica s moćima sv. Kristofora, nakon čega su se strijelci nadmetali u strijeljanju iz srednjovjekovnog tvrđavskog samostrijela.