Ostaci Crkve i samostana sv. Ivana Evanđeliste

Riječ je o starokršćanskoj bazilici koja je u 5. st. izgrađena na mjestu neke značajne antičke javne građevine na što nedvojbeno upućuju sporadični nalazi kamenih ulomaka, ali i njen urbanistički položaj. Crkva svetog Ivana Evanđelista jedina je naša srednjovjekovna sakralna građevina protoromaničkog stila s deambulatorijem (ophodom oko oltara) u svetišu, što je zaista čini iznimnim spomenikom naše graditeljske baštine. Do današnjih dana održali su se njeni posve reducirani ostaci, nakon što je zbog trošnosti od kraja XIX. st. crkva van funkcije. 

Samostan se prvi put spominje krajem 12. St. iako su benediktinci u samostanu obitavali već u 11. St. od 1273. Godine benediktinske su redovnike zamijenili franjevci te bio sjedištem kvarnerske franjevačke kustodije. Od 15. st. njime su se koristili franjevci konventualci koji su ga napustili 1783. kada je na Rabu ugašen taj red. Pred kraj XVIII. St. pa sve do ukinuća 1828. godine ovdje je sjedište Rapske biskupije. Od tog je vremena taj vrijedni graditeljski sklop potpuno napušten i zapušten, da bi se u dvadesetim godinama 20. st. pretvorio u hrpu ruševina. Crkveni je inventar (slike, skulpture, drveni oltari...) prenesen u druge rapske crkve. Ostatke ruševina zabilježili mnogi europski istraživači u svojim napisima, crtežima ili slikama. U tridesetim je godinama XX. st. potpuno srušen zapadni dio samostanskih zgrada i na tom je mjestu, služeći se preostalim građevinskim materijalom dijela samostana i crkve, svoj ljetnikovac (Banova vila) izgradio ban Savske banovine Ivo Perović.