Crkva sv. Andrije

Samostanska crkva sv. Andrije sagrađena je prije samog samostana, sredinom 11. st., na što upućuju i njezine arhitektonske osobitosti. To je vrijeme kada oživljavaju ranokršćanske graditeljske tradicije. Crkvu dijele četiri para stupova i pet lukova na tri broda i tri stršeće polukružne apside. Novija istraživanja otkrila su velik stupanj očuvanosti izvornih djelova građevine. Kameni stupovi kolonade oslonjeni su na profilirane baze ispod kojih su čak sačuvane ploče izvornog poda za oko 20 cm nižeg od današnjeg. Dva para kapitela stupova ukrašeni su stiliziranim lišćem palme, naglašavajući pristup u unutrašnjosti, a ostala tri para ukrašena su akantovim lišćem. Sačuvana su četiti luka među stupovima, a prvi je par porušen gradnjom drvenog kasnobaroknog pjevališta nad ulazom u crkvu. Na unutrašnjem licu pročelja i na zidovima među apsidama svetišta očivani su imposti -osonci stopa lukova. U crkvi i samostanu nalazi se nekoliko ulomaka preromaničkog namještaja a posebno se ističe stupić i kapitel s pticama koji su pripadali ciboriju nad oltarom. Crkva je kroz povijest nekoliko puta pregrađivana, unatoč tome sačuvala je izgled trobrodne protoromaničke bazilike. Posljednja značajnija obnova zbila se 1765 g. kada je unutrašnjost barokizirana zrcalnim stropom i u stucco presvučenim stupovima, bazama i kapitelima.Tada se podiže i pjevalište te svi novi oltari, od kojih je najvrjedniji onaj glavni, najbolje drvorezbarsko ostvarenje baroknog stila u Rabu. Nad oltarom, u pregrađenoj sjevernoj apsidi nalazi se vrojedno kasnorenesansno drveno raspelo. Izvorno je na nasuprotnom sjevernom oltaru bio poliptih Bartolomena Vibarinija iz 1485 g. na koem se u središtu isticao vijerno modeliran lik Bogorodice s djetetom u krilu. Potkraj prošlog stoljeća prodan je u Ameriku te se nalazi u Galeriji umjetnina u Bostonu, a na njegovo mjesto postavljena je replika.