Draga, rapska pastirica

Spjev renesansnog pjesnika Jurja Barakovića koji veliča ljepote otoka Raba

Juraj Baraković (1548. - 1628.), hrvatski renesansni pjesnik iz Zadra

Draga, rapska pastirica nedovršeni je spjev Jurja Barakovića, renesansnog pjesnika iz Zadra, posvećen znamenitostima otoka Raba, sastavljen od oko 3000 stihova različitih metričkih oblika. Djelo je oblikovano kao putopis: tematizira autorovo putovanje otokom Rabom, pri čemu se navode stvarna mjesta, šume, naselja i zaljevi koji i danas postoje na otoku. Jedna rapska ulica nosi Barakovićevo ime.

Draga, rapska pastirica

Prema Barakovićevoj legendi, mladić Kalifront zajedno je s Barbatom (danas mjesto na Rabu) čuvao ovce, a koji je imao kćer Dragu, pastiricu. 

Neobuzdana Kalifrontova ljubav

Kada ju je Kalifront jednom ugledao samu na livadi, obuzela ga je ljubavna strast. Unatoč pokušaju da se odupre želji zbog prijateljstva s njezinim ocem, Kalifront je nasrnuo na djevojku. 

Draga je zavjetovana na čistoću božici Dijani

Draga je odbila Kalifronta jer ju je njena majka zavjetovala na čistoću božici Dijani. Kako je bila kao djevica zavjetovana Dijani nije htjela izgubiti čast i poštenje te je od silnog nasrtanja morala pobjeći. Kalifront ju je bezuspješno pokušavao nagovoriti da mu uzvrati ljubav omalovažavajući zavjet Dijani te je krenuo za njom. 

Jamina - nepresušni izvor vode

Sustigao je Dragu ispred spilje “Jamina” kod Lopara. Djevojka je tada zavapila i molila Dijanu za pomoć. Božica Dijana čula je njen vapaj te je pastiricu Dragu pretvorila u kameni kip koji lije suze i tvori vrelo. 

Kalifronta su bogovi osudili i morao se hraniti šumskim plodovima

Kalifronta su bogovi osudili na život dok mrtvi ne uskrsnu, dok Draga ne presuši, a svako podne i svaku ponoć morao je pohoditi vrelo. Kalifront se morao hraniti šumskim plodovima i saditi drveće dok vrelo u špilji ne presuši. Kako je šuma postajala sve gušća tako su i dlake na Kalifrontovoj koži postajale jače, te je više naličio životinji nego čovjeku.

Kalifront mora kroz vjekove pamtiti i prenositi rapsku povijest

Prema Barakoviću, Kalifront je imao još jedan zadatak - morao je pamtiti rapsku povijest i prenositi je kroz vjekove. Pa tako je pričao Barakoviću: 

"Stani, reče, ter me sliši, 

a nemoj mi rič priteći, 

zapamti ter zapiši, neka umiš drugim reći..."

Najljepši i najšumovitiji dio otoka Raba nosi Kalifrontovo ime

Na kraju se i sam pretvorio u šumu te se stopio s njom.  Najveća rapska šuma i poluotok dobili su naziv Kalifront.

Na glavnom rapskom trgu smjestila se Fontana u čast Barakovićeva spjeva

Fontana na sjevernom uglu Trga Sv. Kristofora u Rabu prikazuje legendu o pastirici Dragi i nasrtljivom mladiću Kalifrontu iz već spomenutog Barakovićevog spjeva. Postavljena je 1989. godine kada je trg obnovljen, a djelo je riječkoga akademskoga kipara Žarka Violića.