Kneževa palača

Palača je bila središte političke moći u kojoj je stanovao rapski knez

Kneževa je palača tijekom više stoljeća bila najznačajnija svjetovna građevina u Rabu. Građena još od vremena formiranja rapske komune za upravne i administrativne potrebe, kao i za rad i stanovanje gradskog kneza. Nalazi se u sjevernom dijelu stare gradske jezgre, na Trgu Municipium Arba gdje je prvotno bila gradska luka. Tek poslije taj je dio nasut i oblikovan je najveći slobodni javni gradski prostor koji je prema moru bio ograđen zidom i zaštićen dvjema kulama. Najstariji njezin dio je južno krilo, okrenuto prema glavnim pročeljem prema uskoj Donjoj ulici i kula, smještena s njegove istočne strane. Uz te strukture kasnije su dograđivani ostali dijelovi, najprije istočno krilo, a potom je, izgradnjom zapadnog i sjeverno dijela, formirano unutrašnje dvorište.

U palači se sastajalo i Veliko vijeće

Dijelove gradnji iz najstarije faze palače mogu se prepoznati na izduženom južnom krilu palače, pravokutnog tlocrta. Prizemlje njegovog glavnog pročelja građeno je grubo klesanim kamenom, uredno slaganim u redove, a prvi je kat rastvoren s dvije romaničke bifore izvedene u ružičastoj rapskoj breči. Taj je kat bio piano nobile i tu je bila svečana dvorana u kojoj se sastajalo Veliko vijeće. Iz srednjovjekovnog je razdoblja i visoka kula, obnavljana već u prvoj pol. 14. st. u kojoj su vjerojatno bile smještene tamnice. U prvoj je fazi gradnje palače klesan i ulazni romaničnko-gotički portal kule zaključen šiljasto oblikovanom lunetom, a nešto poslje i gotičke monofore, postavljene tako da presjecaju starije romaničke razdjelne profilirane vijence isklesane u breči, koji su označavali izvornu visinu katova kule. 

Veliki majstor Petar Trogiranin ukrašava Kneževu palaču

Kat istočnog pročelja kule rastvoren je monumentalnom raskošnom biforom, ukrašen motivima denta, dupina i festona koju je klesao majstor Petar iz Trogira, a nad jednostavno oblikovanim portalom kojim se dolazi do unutrašnjeg dvorišta ugrađen je renesansni balkon. Stupići njegove ograde i tri dvostruke konzole na koje je postavljena palača balkona, od kojih svaka prikazuje različito oblikovanu lavlju glavu, mogu se pripisati istom majstoru.

Kneževa palača je u doba komunalne uprave te na samom početku mletačke vladavine bila raskošno uređena i opremljena, zasigurno i uzor gradnje drugih palača u gradu. Od 16. stoljeća, slabljenjem i siromašenjem rapske općine i palača se sve više zapustila, a izvedeni radovi koji se prate kroz arhivske dokumente svjedoče samo o popravcima i provizornim rješenjima. Posebice loše stanje se iščitava iz zapisa s kraja 18. i početka 19 stoljeća.

I danas središte političke moći u kojoj stoluje rapski gradonačelnik

Sredinom 20. st. radovi na obnovi započeti su iznova te je zgrada ponovno izgrađena prema njenom vanjskom originalnom obliku. Jednim dijelom palača je danas u privatnom vlasništvu, a dijelom služi za potrebe gradske uprave, za ured gradonačelnika i gradskog vijeća, kao i stoljećima prije.