Kula Sv. Kristofora

Novi grad počeo se razvijati u 11. stoljeću

Danas najgušće izgrađen gradski prostor unutar zidina bio je sve do 15. stoljeća pun vrtova i praznog neizgrađenog prostora, a počeo se razvijati u 11. stoljeću oko današnjeg samostanskog kompleksa sv. Ivana Evanđeliste.

Najbolje sačuvani rapski bedemi

Najbolje sačuvani bedemi nalaze se na kopnenoj strani, a u 15. stoljeću podižu se ovdje dvije nove kule, Kula Sv. Kristofora i Kula Smjelih (Gagliarda). Između ovih dviju kula oblikovan je obrambeni sklop dvostrukih vrata tzv. propugnaculum.

Spektakularan panoramski pogled

Na najvišem i najisturenijem dijelu gradskog poluotoka koji gleda na park Komrčar smjestila se ova moćna kula koja se još u rapskom puku nazivala tarjun, od mletačkog torrione-velika kula. Nepravilnog je tlocrta srednjovjekovne osnove s isturenim ugaonim dijelom, podignutim u obnovi nakon gradskih pobuna i borbi prilikom mletačkog zaposjedanja dvadesetih godina XV. stoljeća. Do Kule Sv. Kristofora vodi stepenište te se s vrha pruža panoramski pogled na gradsku luku, neponovljiva četiri rapska zvonika i morsku pučinu.

Najljepši gradski perivoj “Komrčar” naslanja se na zidine

Gradske zidine probijene su prema morskoj strani te se kroz njih dolazi do središnjeg dijela gradskog perivoja s bistom Pravdoja Belije, rapskog nadšumara koji je zaslužan za ovo remek-djelo prirode.

U gradskom lapidariju nalazi se vrijedna zbirka kamenih spomenika

Pod kulom sv. Kristofora nalazi se, danas izvan izvorne funkcije, istoimena crkva, prvotno podignuta već u XIV. st., danas prenamijenjena u gradski lapidarij. Bila je središte vrlo brojne i moćne bratovštine sv. Kristofora.