Samostan sv. Antuna Opata

SAMOSTAN I CRKVA U KANTUNU TISUĆLJETNIH BEDEMA

Samostan franjevki sv. Antuna Opata nalazi se u najstarijem dijelu gradske jezgre Kladancu, na samom vrhu poluotoka u sklopu istočnih i južnih gradskih zidina koje se oslanjaju o liticu nad morem. Samostan je osnovala modruška kneginja Mande (Magdalena) Budrišić 1494. godine za redovnice franjevke, zavjetom nakon bijega iz Like pred turskom najezdom. Samostanska crkva je jednobrodna građevina (8,5 x 8,5 m), podignuta je u 14. st.  te je najstarija građevina ovog samostanskog kompleksa. Od izvorne crkve danas se sačuvalo pravokutno svetište s križnorebrastim svodom, (septumom) i gotičkim trijumfalnim lukom. U 16. st. s istočne strane zidine su ojačane snažnom pravokutnom kulom čija je unutrašnja površina donedavno služila kao samostanski vrt, dok je samostan tijekom 19. stoljeća stekao današnji izgled.

VRIJEDNA UMJETNIČKA DJELA

Od umjetnina, u crkvenom svetištu nalazi se drveni oltar s velikom obojanom sjedećom figurom sv. Antuna Opata, s bočnim slikama na dasci s prikazima sv. Tudora i sv. Kristofora. Riječ je o radu ranorenesansnih mletačkih drvorezbara iz druge polovice XV. stoljeća. U lađi crkve, na bočnim stranama, nalaze se maniristički drveni oltari sa slikama, od kojih je južna, vrijedan rad ranog 17. st. s prikazom sv. Joakima i sv. Ane, rad slikara Matea Ponzonia. Na južnom zidu svetišta nalazi se slika s prikazom Kristova skidanja s križa. Također je riječ o vrijednom radu mletačkog baroka s kraja 17. st. U samostanu se čuvaju vrijedne umjetnine gotičkog drvorezbarstva, a čuvala se i jedinstvena panoramska slika grada iz 17. st. koja je prenesena u crkvu sv. Justine gdje je sada izložbeni primjerak Muzeja sakralne umjetnosti. U samostanu je pronađen i latinični prozni rukopis na hrvatskom jeziku “Žića svetih otaca” iz druge polovine 14. st., za kojeg se smatra da je najstariji te vrste u Hrvatskoj.

BARSKI NADBISKUP MARIN BIZZA - SMIONI HUMANISTIČKI PUTOPISAC

U crkvi je pokopan Marin (Rab, oko 1570. – Rim, 1625.), barski nadbiskup, pripadnik stare rapske plemićke obitelji Bizza. U crkvi je, uz nekoliko (4) podnih grobnih ploča rapskih obitelji, sačuvana i njegova nadgrobna ploča iz 1625. godine, godine njegove smrti. Barski nadbiskup Marin bio je osebujna kasnohumanistička ličnost. Bio je pisac opširnog izvještaja o putovanju iz 1610. godine Srbijom, Crnom Gorom i Albanijom tj. područjem svoje nadbiskupije, a koje je bilo pod turskom vlašću, gdje je posjetio rimokatoličke vjernike. Spis je postao važan za proučavanje povijesti tih krajeva koji su bili pod Turcima. Dopuštenje za navedeno putovanje nadbiskup Marin dobio je od turskog paše Mahmuda koji je podrijetlom s Raba.

IVAN KRSTITELJ RABLJANIN - NAJVEĆI HRVATSKI LJEVAČ BRONCE

U ostacima građevina pod samostanom sv. Antuna Opata najvjerojatnije se nalazila radionica velikog rapskog umjetnika, kipara, tehnologa i ljevača brončanog oruđa, Ivana Krstitelja Rabljanina (Iohanes Battista De Tole Arbensis, Rab, oko 1470. - Dubrovnik, 18. svibanj 1540.).