Samostan sv. Eufemije

Franjevački samostan u kojem se smjestio samostanski muzej

U dnu najslikovitije rapske uvale sv. Eufemije smjestio se istoimeni franjevački samostan. Ime uvale i samostana potječe od crkvice sv. Eufemije koja se prvi put spominje već u 13. stoljeću te je zacijelo još ranokršćanske osnove, a podignuta je u čast ove kalcedonske mučenice iz 3. stoljeća. Samostan je tipičan graditeljski sklop franjevačkih redovnika nenadmašno uklopljen u prirodni okoliš koji ga nadopunjuje svojom graditeljskom vrsnoćom.

Crkva sv. Eufemije

Kultna osnova svakog samostana, pa tako i ovoga našeg jest njegova crkva. Zacijelo je tu u početku bila već spomenuta crkva Sv. Eufemije, jednostavna, jednobrodna građevina koja je više puta pregrađivana, no svakako je starija od 13. stoljeća, kada se prvi put spominje.

Crkva sv. Bernardina Sijenskog

U znak posebnog štovanja sv. Bernardina Sijenskog, koji je u to vrijeme proglašen svecem, gradi se nova s njegovim imenom kao sastavni dio samostanskog sklopa. Crkva je jednobrodna redovnička građevina. 

Vrijedan poliptih braće Vivarini i impresivno drveno raspelo

Na glavnom oltaru u crkvenom svetištu nalazi se oslikani poliptih u drvenom izrezbarenom i pozlaćenom kasnogotičkom okviru. Poliptih su godine 1458. naslikala braća Vivarini, najistaknutiji članovi venecijanske onodobne slikarske radionice. Uz južnu stranu svetišta danas se nalazi kapela Sv. Križa. U toj se kapeli u drvenom oltaru, na istočnom zidu nalazi zaista impresivno drveno raspelo. Godine 1669., postavljen je novi stropni tabulat s 27 naslikanih prizora iz života sv. Frane i ostalih franjevačkih svetaca.

Sarkofag Mande Budrišić, osnivačice samostana franjevki u gradu Rabu

U samostanskom klaustru u sredini kojeg je impozantna kamena kruna velikog bunara osim već spomenutih natpisa i nadgrobne ploče, koji svjedoče o osnutku samostana, nalazi se još jedna nadgrobna ploča iz rimskog doba, sarkofag Magdalene Budrišić osnivačice samostana rapskih franjevki koja je tamo i umrla godine 1532.

Neprocjenjiva vrijednost samostanskog muzeja

Samostanska knjižnica posjeduje preko 7000 knjiga iz 15. stoljeća do danas i taj se broj stalo povećava, a posebno treba spomenuti djelo u šest debelih svezaka pisano rukom fra Odorika Badurine (1896. - 1969.) “Velika kamporska kronika”. U samostanskom muzeju nalaze se vrlo vrijedne slike, rukopisi, inkunabule, pergamena o osnutku samostana, iskopine iz raznih vremenskih epoha, vrijedna zbirka starog novca. 

U povelji o gradnji samostana prvi put se spominje hrvatsko ime Rab

Hrvatski oblik Rab nastaje metatezom iz istog korijena (od Arb), a prvi put se spominje tj. navodi 1446. godine u ispravi odnosno povelji o osnutku franjevačkog samostana sv. Eufemije u Kamporu.

Stalna izložba slika fra Ambroza u crkvi sv. Eufemije

Godine 1989. u obnovljenoj starijoj crkvi sv. Eufemije postavljena je stalna izložba fra Ambroza Testena (1897. - 1984.), samostanskog umjetnika koji je cijelo vrijeme svog boravka u ovom samostanu stalno slikao. (IP)