NEOČEKIVANO LIJEP SPOJ ŠUME I SKRIVENE KRŠKE UDOLINE
Fruga je šumski predio kojeg čine stare šume hrasta crnike i ogoljelog šumskog zemljišta dok se u udolini, na prostranoj čistini, smjestila Fruška lokva, jedinstvena krška oaza.
FRUGA JE SPECIFIČAN OBLIK DEVASTIRANE ŠUME, NO...
Unatoč tome što je šuma temeljito posječena i prorijeđena još u 19. stoljeću i danas ovdje ima lijepih i starih primjeraka stabala crnike.
IDEALNO ZA PJEŠAKE I BICIKLISTE
Staza Frux koja povezuje Supetarsku Dragu i Lopar prolazi ovim živopisnim područjem gdje se nalaze značajni arheološki predjeli, primjeri izvrsnog suhozidnog graditeljstva, ali i prirodne i geološke zanimljivosti, Fruška lokva i čudnovate (fascinantne) erozije tla.
ŠKRAPARICA - AUTOHTONI TERMINATOR MLADOG BILJA
Rapska ovca je hrvatska izvorna pasmina, a škraparica je udomaćeni otočki naziv za ovu pasminu zbog sklonosti za zavlačenjem između stijena odnosno škrapa u potrazi za hranom ili u traženju zaklona.
SNALAŽLJIVI FRUŠKI KMETOVI
Prema predaji, draški su kmetovi dok su trgali grožđe za svojega gospodara, kriomice uzimali i za sebe te u tajnosti i strahu radili vino. Negdje kod predjela Grmine, koji je u to vrijeme bio gust i šumovit dio, skrivali su bačve vina i uživali dok su ga potajice ispijali.
PODRUČJE KOJE OBILUJE ŽIVOTOM
Fruška lokva najveća je lokva na otoku koja za ljetnih mjeseci gotovo u potpunosti presuši. Obiluje raznim vrstama beskralježnjaka kao što su ličinke voden cvjetova, slatkovodni puževi, pijavice, vodene stjenice, a ima i ribica gambuzija i žaba.
DAVNO UTABANE STAZE
Putevi, koje stoljećima koristi domicilno stanovništvo i njihova stoka, prolaze šumskim područjem, njegovim rubnim dijelom i čistinom polja. Suhozid koji služi kao ograda oranice ili pašnjaka, služi i kao putokaz aktivnim putnicima namjernicima.
ŠUMA FRUGA TEMELJITO JE POSJEČENA U 19. st.
Iako je još u Kronici franjevačkog samostana iz Kampora fra Odorik Badurina pisao kako su šumu temeljito posjekli i prorijedili šezdesetih godina 19. stoljeća, još je ipak nešto ostalo od te stare i bujne fruške šume.
KRUH OD ŽIROVOG BRAŠNA
Na otoku Rabu poznat je pojam kruh od želuda tj. kruh od žirovog brašna, a odnosi se na neimaštinu i glad. U srednjem vijeku zbog slabog uroda, spravljao je običan puk na Rabu kruh od žira. Ponekad je čak i njega nedostajalo.
Šuma Fruga
Supetarska Draga
NEOČEKIVANO LIJEP OTOČNI KOMADIĆ ZEMLJE
Prostor Fruge nalazi se između Lopara i Supetarske Drage. Obilježava ga poseban krajolik kroz koji prolaze pješačko-planinarske i biciklističke staze. Fruga je šumski predio kojeg čine stare šume hrasta crnike (370 ha) i ogoljelog šumskog zemljišta (620 ha) dok se u udolini, na čistini, smjestila Fruška lokva, jedinstvena krška oaza.
FRUGA JE SPECIFIČAN OBLIK DEVASTIRANE ŠUME, NO...
Unatoč tome što je šuma temeljito posječena i prorijeđena još u 19. stoljeću i danas ovdje ima lijepih primjeraka stabala crnike tj. vrlo starih stabala česmine. U Kronici franjevačkog samostana iz Kampora fra Odorik Badurina pisao je kako su šumu temeljito posjekli i prorijedili šezdesetih godina 19. stoljeća. Nezaobilazni rapski nadšumar Pravdoje Belia kako bi smanjio veliku i razornu eroziju na ovom je predjelu 1908. godine radio nasipe, a njegovo djelo nastavio je ing. Ante Premužić, idejni začetnik i realizator nekoliko fascinantnih staza na otoku tzv. Premužićeve staze, u razdoblju između dvaju svjetskih ratova.
ZRAK ISPUNJEN MIRISOM AROMATIČNOG BILJA
Opustošena šumska područja otoka Raba i goli kamenjar ispunilo je grmovito ljekovito i aromatično bilje kao što je kadulja, smilje i majčina dušica. Bujna vegetacija osigurava u zraku više kisika i neutralizira štetno djelovanje ugljičnog dioksida, a zrak začinjen biljnim i morskim aerosoilma zasigurno blagotvorno djeluje na čovjekov organizam.
ŠKRAPARICA - NAJVEĆI NEPRIJATELJ RAPSKIH ŠUMA
Na putu obnovi i razvoju rapskih šuma stoji jedna životinja na koju ćete zasigurno naići. Radi se autohtonoj rapskoj ovci škraparici koja brsti mlado bilje. Rapska ovca je hrvatska izvorna pasmina, a škraparica je udomaćeni otočki naziv za ovu pasminu zbog sklonosti ovaca za zavlačenjem između stijena odnosno škrapa u potrazi za hranom ili u traženju zaklona. Stoga ona i jest sitne, ali skladne i čvrste tjelesne građe. Danas se uglavnom uzgaja radi proizvodnje mesa – janjetine. Samo se manji broj ovaca koristi za proizvodnju mlijeka.
TEŽAK ŽIVOT TEŽAKA
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća muški živalj Supetarske Drage u proljeće je odlazio na ovo područje i živio u svojim tzv. stanovima. Stanovi su suhozidne građevine u kojima su privremeno obitavali ljudi i životinje. Osim ovaca koje su muzli zbog mlijeka, ovdje su imali sve potrebno za život. Žene su dolazile povremeno, a muškarci su se isključivo nedjeljom spuštali u selo i pohodili crkvu.
MARLJIVE RUKE PREDAKA
Fruško polje koje se naslanja na istoimenu šumu u prošlosti je bilo u potpunosti obrađeno i predstavljalo je žitnicu ovog dijela otoka. Ovdje se oralo, obrađivalo i sijalo od kukuruza do pšenice, ječma i raža, a nije se propustilo obraditi ni najmanji komadić zemlje gdje se sijao bob i čič. Stanovnici Lopara, Drage i Mundanija žitarice su magarcima transportirali do Mlinice, jedinstvenog mlina na vodu uz samo more. Postojala su još dva mlina kod crkve Sv. Petra u Supetarskoj Dragi na Velom potoku.
